Kada komšijin kvar postane vaš problem

Curenje iz susednog stana može oštetiti plafon, zidove i instalacije, iako se kvar kod komšije često uopšte ne vidi. Saznajte ko je odgovoran za popravku, kada reaguje stambena zajednica i šta stanari mogu da urade ako vlasnik odbija da sanira problem.
Blog
Nenad Radic gostovanje Blic TV

Sažetak članka

Kada voda prodire iz susednog stana, prvo je potrebno utvrditi da li je kvar na instalacijama koje pripadaju tom stanu ili na zajedničkim instalacijama zgrade. Profesionalni upravnik organizuje proveru i pomaže u komunikaciji, ali popravku lokalnog kvara snosi vlasnik stana. Ako on odbija da reaguje, oštećeni stanar može zaštitu svojih prava da potraži sudskim putem.

Kada kvar u jednom stanu ugrozi komšije

Kvar u stanu koji se ne popravi na vreme može prouzrokovati štetu u susednim stanovima, hodnicima i drugim zajedničkim delovima zgrade.

Najčešći problem je curenje vode. Vlasnik stana iz kojeg voda dolazi ponekad ne vidi nikakvu promenu u svom prostoru, dok se na plafonu ili zidovima stana ispod već pojavljuju vlaga, fleke i oštećenja.

Zbog toga je važno brzo utvrditi poreklo problema i ne čekati da šteta postane veća.

Ko je odgovoran za popravku kvara?

Odgovornost zavisi od toga na kom delu instalacija se kvar nalazi.

Ako je problem na instalacijama koje pripadaju konkretnom stanu, trošak popravke snosi vlasnik tog stana. To se najčešće odnosi na cevi, ventile, vodokotlić, kadu, slivnike i druge instalacije unutar stana.

Ako je kvar na zajedničkim vertikalnim instalacijama koje povezuju više stanova, popravka je obaveza stambene zajednice i rešava se kroz sistem održavanja zgrade.

Profesionalni upravnik zato najpre angažuje odgovarajuće majstore ili firmu koja održava zgradu kako bi se tačno utvrdilo da li je u pitanju lokalni ili zajednički kvar.

Šta prvo treba da uradi oštećeni stanar?

Prvi korak je da se problem odmah prijavi komšiji iz čijeg stana najverovatnije dolazi voda i profesionalnom upravniku zgrade.

Profesionalni upravnik može da:

  • organizuje proveru instalacija;
  • utvrdi kojem delu zgrade kvar pripada;
  • obavesti vlasnika o njegovoj obavezi;
  • angažuje službu održavanja ako je reč o zajedničkim instalacijama;
  • pomogne da se problem reši dogovorom.

 

U većini slučajeva najbrže i najjednostavnije rešenje jeste dogovor između stanara, uz posredovanje upravnika.

Šta ako komšija odbija da popravi kvar?

Profesionalni upravnik može da upozori vlasnika i objasni mu kakvu štetu kvar nanosi drugim stanarima. Ipak, upravnik nema neograničena ovlašćenja da samostalno uđe u stan ili natera vlasnika da izvede popravku.

Ako vlasnik uporno odbija da sanira kvar, a šteta se nastavlja, oštećeni stanar može da potraži pravnu zaštitu i zahteva hitno rešavanje problema sudskim putem.

Pre toga je korisno prikupiti dokaze:

  • fotografije i snimke nastale štete;
  • zapisnik ili obaveštenje profesionalnog upravnika;
  • nalaz majstora o mestu nastanka kvara;
  • račune za hitne popravke;
  • pisanu komunikaciju sa vlasnikom problematičnog stana.

 

Ovi podaci mogu biti važni za dokazivanje porekla kvara i nastale štete.

Zašto se curenje često ne vidi u stanu iz kojeg potiče?

Veliki broj kvarova nastaje ispod pločica, u zidovima ili oko spojeva koji nisu vidljivi.

Vlasnik stana može imati utisak da kod njega nema nikakvog problema, dok voda prolazi ispod poda i pojavljuje se u stanu ispod.

Česti uzroci su:

  • neispravni ventili povezani sa vodokotlićem;
  • dotrajali spojevi na cevima;
  • začepljeni podni slivnici;
  • oštećenja oko kade ili tuš-kabine;
  • voda koja prodire ispod pločica;
  • začepljenja nastala zbog dlaka i drugih naslaga.

 

Zato se poreklo curenja ne može pouzdano utvrditi samo vizuelnim pregledom.

Kada je za kvar odgovorna stambena zajednica?

Stambena zajednica odgovorna je za održavanje zajedničkih delova i instalacija zgrade.

To mogu biti:

  • vodovodne i kanalizacione vertikale;
  • krov;
  • fasada;
  • zajednički odvodi;
  • drugi delovi koji služe svim ili većem broju stanara.

 

Ako voda prodire zbog oštećenog krova ili fasade, sanacija često zavisi i od vremenskih uslova. Privremene mere mogu se preduzeti odmah, dok se ozbiljniji radovi izvode kada vreme i tehnički uslovi to dozvole.

Brza reakcija sprečava veću štetu

Curenje vode retko prestaje samo od sebe. Odlaganje popravke može dovesti do širenja vlage, oštećenja električnih instalacija, pojave buđi i znatno većih troškova.

Zato je važno da stanari problem prijave čim ga primete, a da vlasnik stana ili stambena zajednica bez odlaganja organizuju pregled i popravku.

Profesionalni upravnik ima važnu ulogu u utvrđivanju odgovornosti, organizovanju intervencije i komunikaciji između stanara, kako bi se problem rešio pre nego što preraste u ozbiljan spor.

Pogledajte video:

Pročitajte i ostale članke

Saznajte više o profesionalnom upravljanju, održavanju zgrada, pravima stanara i svakodnevnim problemima u stambenim zajednicama. U nastavku pogledajte još korisnih saveta i odgovora profesionalnog upravnika.
Blog
Profesionalni upravnik o kucnom redu
Blog

Buka u zgradi: pravila kućnog reda

Glasna muzika, renoviranje, žurke i drugi izvori buke čest su razlog sukoba među komšijama. Saznajte kada važi vreme odmora, kome možete prijaviti problem i zašto je razgovor sa komšijom često prvi i najbolji korak.

Ceo članak»
Grafiti na zgradama trosak za stanare
Blog

Grafiti na zgradama: ko plaća uklanjanje i kazne

Grafiti na fasadi nisu samo estetski problem. Kada nisu odobreni, stambena zajednica može imati obavezu da ih ukloni, dok trošak najčešće pada na stanare. Nenad Radić objašnjava zašto je ovaj problem teško rešiti i sa kakvim se još izazovima suočavaju zgrade.

Ceo članak»